Mar 10
  • 0
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8

Grac

News image

Grac... Polasci svakog trećeg vikenda u mesecu – 19.03, 16.04, 14.05.. Cena aranžmana 4.800,00 din!  ...

Aranžman

Shopping Trst 3 dana

News image

TRST - VIKEND ARANŽMAN Autobusom – polasci svakog trećeg vikenda u mesecu.. Cena aranžmana 4.800,00 din!    ...

Aranžman

Beč USKRS I DAN RADA

News image

5 dana autobusom..119 eur! - Muzička prestonica Evrope - Varnice nekadašnjeg sjaja moćne carevine i jedne sjajne kulture i danas se mogu primetiti baš ovde „na lepom plavom Dunavu“... Osetite baroknu atmosferu srednjeg ...

Aranžman

Ohrid

News image

Ohrid...4 dana autobusom Ohrid je kulturna istorija Makedonije u malom. Sa svojim manastirima i crkvima i sa legendom da tu postoji 365 crkva koliko i dana u godini, nosi epitet “Balkanski Jerusalim”. ...

Aranžman

Pariz

News image

8 dana autobusom Pariz – grad svetlosti, mode, francuske revolucije, istorije i kulture... Pominjanje njegovog imena u celom svetu nikoga ne ostavlja ravnodušnim. One koji su boravili u ovom gradu ljubavi, vežu ne...

Aranžman

Atina

News image

Atina...6 dana autobusom Atina je glavni grad Grčke i prefekture Atika. Moderna Atina je veliki i kosmopolitski grad, dok je starogrčka Atina bila moćna država i poznati obrazovni i filozofski centar. G...

Aranžman

ŠPANIJA - Italija - Francuska

News image

- najlepši gradovi Mediterana - Barselona, Venecija, Verona, Kan, Nica, Monako, Monte Karlo...

Aranžman

Amsterdam

News image

Amsterdam aranžmani i putovanja - 8 dana- zemlja lala i vetrenjača -Zemlja lala, klompi, sira, piva, vetrenjača, dijamanata, dvoraca, zemlje tolerancije i perfekcije... Ovo je najnaseljeniji deo starog kontinenta, ovo ...

Aranžman

SICILIJA - Rim - Napulj

News image

Sicilija... 10 dana autobusom;    Sicilija je najveće, najživopisnije i najintrigantnije ostrvo Mediterana zbog svoje istorije duge tri milenijuma, očaravajuće prirode, živopisnih sela i bogate kulturne baštine. Oslanja se jednim svojim delom ...

Aranžman

Shoping u Italiji

News image

- Sa obilaskom Padove i Venecija -4 dana autobusom. Polasci: 28. januar, 25 februar i 25. mart 2010. PROGRAM PUTOVANJA: 1. dan BEOGRAD. Polazak iz Beograda, ispred poslovnice TA “Lasta”, ...

Aranžman

Rim

News image

Rim...večni grad... 6 dana autobusom - Večni grad - “Svi putevi vode u Rim” – glasi stara izreka. Bez obzira na put koji je odabrao, posetilac mora znati da će mu se pružiti prilika ...

Aranžman

Dvorci Bavarske

News image

Na samom jugu Njemačke smještena je pokrajina Bavarska. U doba njene nezavisnosti Bavarska je bila kraljevina i njome su vladali razni kraljevi, a verojatno najpoznatiji  bio je Kralj Ludwig II ...

Aranžman

Drezden - Berlin - Prag

News image

Drezden glavni grad pokrajine Saksonije koji nazivaju „Firencom na Elbi“ zahvaljujući tome što su u 18 veku na kraljevskom dvoru bile okupljene mnoge  vrsne zanatlije,slikari i umetnici iz Italije. Jedan ...

Aranžman

Beč autobusom 3 dana

News image

Jako je teško ne pomerati se u ritmu brujanja Bramsove uspavanke ili Štrausovogvalcera ukoliko istražujete atrakcije austrijske prelepe barakne prestonice, Beča, koji je vekovima bio glavni grad izuzetnog Habsburškog carstva....

Aranžman

PRAG autobusom, 6 dana – 4 noćenja

News image

  autobusom, 6 dana – 4 noćenja, polazak: februar– mart 2010. Prag - magični grad, zlatni grad, grad stotinu tornjeva... Grad najveće istorijske vrednosti sa dugom tradicijom... Nastao je i razvijao ...

Aranžman

Prag avionom, 6 dana 5 noćenja

News image

avionom 6 dana – 5 noćenja. Prag - magični grad, zlatni grad, grad stotinu tornjeva... Grad najveće istorijske vrednosti sa dugom tradicijom... Nastao je i razvijao se na raskrsnici puteva u ...

Aranžman

PRAG avionom 5 dana – 4 noćenja

News image

avionom 6 dana – 5 noćenja. Prag - magični grad, zlatni grad, grad stotinu tornjeva... Grad najveće istorijske vrednosti sa dugom tradicijom... Nastao je i razvijao se na raskrsnici puteva u ...

Aranžman
Beograd

BEOGRAD

Beograd se nalazi u jugoistočnoj Evropi, na Balkanskom poluostrvu. Leži na dve međunarodne reke, na ušću Save u Dunav i vode reka ga opasuju sa tri strane. Zbog takvog položaja, sa pravom je nazivan "kapijom Balkana" i "vratima srednje Evrope".Okolinu Beograda čine dve različite prirodne celine: Panonska nizija na severu i Šumadija na jugu. Prosečna nadmorska visina je 117 m, a u okolini Beograda su i planine Kosmaj (628 m) i Avala (511 m).

Dužina rečnih obala Beograda je 200 km i na tom području se nalazi 16 rečnih ostrva, od kojih su največa Ada Ciganlija i Veliko ratno ostrvo.

Šarm Beograda je jednostavno neodoljiv! Najlepše što Beograd kao metropola ima jesu njegovi stanovnici i njihova spontanost. Taj šarm i gostoljubivost Beograđana spominjali su svi putopisci i svetski putnici u prošlim vremenima, a to su komentari i savremenih novinara i gostiju našeg grada. Njegova otvorenost i spremnost da prihvati posetioce će i nadalje biti najznačajniji deo beogradske turističke ponude.

Klima Beograda je umereno kontinentalna, sa četiri godišnja doba. Prosečna godišnja temperatura vazduha je 11,70C.

Kao rezultat burne istorije, u Beogradu vekovima žive mnoge nacije, a večinsko stanovništvo su Srbi) pravoslavne vere (90%).

Zvanična valuta je dinar (RSD).

ISTORIJA BEOGRADA

Beograd, grad veoma burne istorije, jedan je od najstarijih u Evropi. Njegova istorija traje punih 7000 godina. Prostor oko velikih reka Save i Dunava bio je naseljen još u paleolitskom periodu. Iz starijeg kamenog doba, potiču ostaci ljudskih kostiju i lobanja neandertalaca, pronađeni u kamenolomu kod Leštana, u pećini na Čukarici i u blizini Bajlonijeve pijace.

Ostaci kulture mlađeg kamenog doba, pronađeni su u Vinći, Čukarice - Žarkovu i u Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav. To ukazuje da je prostor Beograda bio naseljen u kontinuitetu i da je intezitet tog naseljavanja bivao sve jači. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih praistorijskih naseobina.

Vinća kraj Beograda spada u red najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta praistorijskog perioda. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, Karaburmi, Zemunu i Vinći potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratečim privrednim delatnostima. Na ovim lokalitetima otkrivene su nekropole bronzanog i metalnog doba kao i dokazi različitih kulturnih uticaja.

KULTURA I UMETNOST

Beograd je središte kulture I umetnosti Srbije. U Beogradu stvaraju naši najznačajniji umetnici, godišnje se održi više od 9.000 pozorišnih predstava, izložbi, koncerata, performansa i drugih umetničkih programa, gostuju brojni eminentni stvaraoci iz sveta umetnosti. Beograd je sedište najviših državnih i nacionalnih institucija kulture i umetnosti: Srpske akademije nauka i umetnosti, Narodne biblioteke Srbije, Narodnog muzeja, Narodnog pozorišta i Univerziteta umetnosti.

U Beogradu se nalaze najznačajnija dela arhitekture, Kalemegdan i Beogradska tvrđava, spomenici kulture i druga nepokretna kulturna dobra, brojna arheološka nalazišta sa materijalnim ostacima koji svedoče o razvijenoj civilizaciji i kulturi na tlu Beograda od praistorije do danas.

Grad Beograd osnivač je 36 ustanova kulture (11 pozorišta, 8 ustanova zaštite, 4 biblioteke, 13 centara za kulturu i galerija) i 2 javna preduzeča za koje obezbeđuje uslove rada, a istovremeno pomaže realizaciju programa i programskih projekata 101 ustanove i umetničke asocijacije.

Grad Beograd je osnivač i pokrovitelj 12 manifestacija u oblasti kulture (FEST, BITEF, BEMUS, BELEF, Međunarodno takmičenje muzičke omladine, Festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, Oktobarski salon, Radost Evrope, Beogradski sajam knjiga, Filmski festival u Sopotu, Beogradski džez festival, Svadba za maštanje), a pomaže i programe 38 manifestacija u oblasti kulture koje se održavaju u Beogradu.

Naselje Vinča nalazi se na 14 kilometara od Beograda, pored puta Beograd-Smederevo i nadaleko je poznato po nalazima izuzetne arheološke vrednosti. Praistorijski lokalitet Belo brdo je na samoj obali Dunava i predstavlja svetski poznato arheološko nalazište sa ostacima velikog neolitskog naselja, u kulturnom sloju debljine 10,5 m i na površini od 10 hektara. U toku iskopavanja, koje je 1908. započeo profesor Beogradskog univerziteta dr Miloje Vasić, otkrivene su brojne kuće, zemunice sa ostacima materijalne kulture praistorijskog čoveka.

Beogradska tvrđava podignuta je na grebenu iznad ušća Save u Dunav u razdoblju od I do XVIII veka kao kompleks odbrambenog karaktera. Tvrđava je danas svojevrstan muzej istorije Beograda. Ovu celinu čini sama Beogradska tvrđava, podeljena na Gornji i Donji grad, i park Kalemegdan.

Prema Beogradskoj tvrđavi vode ulice Knez Mihailova i Uzun-Mirkova. Na tom pravcu su glavne kapije - Stambol-kapija (unutrašnja i spoljna) i Sahat-kapija. U srednjovekovno utvrđenje ulazilo se sa istoćne strane (pored današnjeg Zoološkog vrta), kroz Zindan-kapiju i Despotovu kapiju Gornjeg grada. Donjem gradu prilazi se Bulevarom vojvode Bojovića (Vidin-kapija) i iz Karađorđeve ulice (Mračna kapija).



Uz Beogradsku tvrđavu, Dorćol je najstariji deo Beograda. Dorćol je sada uglavnom stambeno naselje i omiljeno šetalište ljubitelja reke. Posebno je popularan kej na obali Dunava kod Sportskog centra. Ulica Strahinjića Bana, sa mnoštvom kafića i restorana, poznato je mesto za večernje izlaske.

Centralne beogradske ulice su podjednako žive i danju i noću, kako i priliči velegradu. I podjednako su bezbedne i danju i noću. Posle dnevnog obilaska znamenitosti grada ili kupovine u onim najprometnijim ulicama, noć čete sigurno provesti u njima najbližim, sporednim ulicama sa bezbroj mesta za uspešan provod.

Knez Mihailova Pešačka zona, zakonom zaštićena glavna gradska ulica kao jedan od najstarijih i najvrednijih gradskih spomeničkih ambijenata, sa nizom reprezentativnih

zgrada i građanskih kuća nastalih krajem 80-ih godina XIX veka. Danas je to glavna trgovačka zona Beograda i sedište mnogih nacionalnih institucija (Srpska akademija nauka i umetnosti, Biblioteka grada Beograda, Kulturni centar Beograda...).

Bulevar kralja Aleksandra

Kad Beograđani kažu samo "Bulevar", onda misle upravo na ovaj, koji je ujedno i najduža gradska ulica. U njemu se nalaze zgrade Pravnog, Elektrotehničkog, Arhitektonskog i Građevinskog fakulteta i Univerzitetska biblioteka.

Stari, boemski deo Beograda, Skadarlija, nastao je krajem 19. i početkom 20. veka kada su njene kafane bile stecište najpoznatijih imena kulturnog Beograda. Najčešće je porede sa pariskim Monmartrom, kako po izgledu, tako i po veseloj, uzavreloj umetničkoj atmosferi.

Ovaj deo grada formirao se u prvoj polovini XIX veka, a 1872. je Skadarska ulica dobila ime, kada je izvršena i numeracija kuća. U Skadarliji su nekada stanovali mnogi poznati književnici, glumci, slikari i novinari. Boemsko obeležje Skadarlija poprima od 1901. godine, kada su se, posle rušenja poznate kafane "Dardaneli", njeni gosti preselili u kafane Skadarlije. Tu su mnoge viđene domaće i strane glave "svoje najlepše dane - provodili noću".

U Skadarliji je živeo i umro poznati srpski pesnik i slikar Đura Jakšić. Njegova kuća pretvorena je u sastajalište pesnika "Skadarlijskih večeri". U današnjoj Skadarliji, koja je izuzetna turistička atrakcija Beograda, nalaze se poznati restorani "Tri šešira", "Ima dana", "Dva jelena", "Skadarlija", "Zlatni bokal", "Dva bela goluba" i "Putujući glumac", zatim galerije, prodavnice antikviteta i suvenira.
 

Najstariji delovi istorijskog gradskog jezgra naslonjeni su neposredno na Kalemegdan. Tu se, od tridesetih godina XIX veka, postepeno formira administrativno-politički centar Srbije u doba kneza Miloša. Na mestu stare crkve Arhangela Mihaila nastaje Saborna crkva, u čijem su okruženju bile smeštene sve važne institucije ondašnje Srbije. O Patrijaršiji Srpske pravoslavne crkve i Sabornoj crkvi više na strani.

Kosančićev venac

Jedna od retkih očuvanih starih urbanih celina - Kosančićev venac, nalazi se u severozapadnom delu starog Beograda, na uzvišenju prema Savi. Ovde se još u srednjem veku formiralo i kasnije razvijalo srpsko naselje, sa crkvom i grobljem. Početkom XIX veka ovaj deo grada postaje jezgro u kome se i oko koga se izgrađuje, razvija i širi Beograd. Danas je na ovom prostoru ostalo nekoliko zgrada i pojedinosti koje čuvaju duh starog Beograda. Ušuškan među blokovima iz novijih vremena, Kosančićev venac je svojom kaldrmom, dvorištima i zgradama sačuvao deo arhaične atmosfere. Zbog toga se često koristi za snimanje filmova sa istorijskom tematikom.

Tašmajdan

Vekovima je koriščen kao kamenolom, po čemu je i dobio ime (na turskom "taš" - kamen, "majdan" - mesto gde se vadi k Na Tašmajdanu i oko njega danas se nalaze crkva Sv. Marka (nova, građena 1931-36), Ruska crkva (1924), Glavna pošta (1934), SRC "Tašmajdan", hoteli "Taš" i "Metropol", kafana "Madera", zgrada Radio-televizije Srbije (čiji je jedan deo pogođen u NATO bombardovanju), dečiji zabavni park... amen).

Trg Republike

Glavni gradski trg, Trg Republike, omiljeno je sastajalište omladine, pre kretanja na druge lokacije za zabavu. Ustvari, svi koji slabo poznaju Beograd, za svoju orijentaciju obično uzimaju ovaj trg. Kada vam u Beogradu kažu "Vidimo se na Trgu!", onda misle na ovaj trg. Na Trgu se nalaze Narodno pozorište, Narodni muzej, spomenik knezu Mihailu Obrenoviću III i spomenik Branislavu Nušiću.

Sadašnji trg formiran je posle rušenja Stambol-kapije (1866) i podizanja zgrade Narodnog pozorišta (1869). Stambol-kapija, koju su sagradili Austrijanci početkom 18. veka, nalazila se između spomenika knezu Mihailu i Narodnog pozorišta. To je bila naveča i najlepša kapija u vreme dok je grad bio opasan šancem. Kroz nju je vodio put za Carigrad (Istanbul), po kome je i dobila ovaj naziv. U narodu je Stambol-kapija ostala zapamćena po tome što su Turci na prostoru ispred nje vršili egzekucije "sirotinje raje" nabijanjem na kolac. Prilikom zauzimanja Beograda (1806) pred ovom kapijom smrtno je ranjen Vasa Čarapić, poznati vojskovođa iz Prvog srpskog ustanka. U spomen na ovaj događaj ulica u blizini ovog mesta dobila je njegovo ime, a podignut je i spomenik.

Posle uspostavljanja srpske vlasti i rušenja Stambol-kapije, prostor današnjeg Trga Republike dugo je ostao neizgrađen. Narodno pozorište stajalo je više od 30 godina kao jedina velika zgrada. Kada je 1882. podignut spomenik knezu Mihailu, počelo je postepeno urbano formiranje ovog trga. Na mestu današnjeg Narodnog muzeja bila je podignuta dugačka prizemna zgrada u kojoj se, između ostalog, nalazila poznata kafana "Dardaneli", stecište umetničkog sveta. Zgrada je srušena da bi se na njenom mestu 1903. podigla Uprava fondova (sadašnja zgrada Narodnog muzeja). U malom parku pored Narodnog pozorišta, sve do Drugog svetskog rata, nalazili su se poznata kafana i bioskop "Kolarac". Palata "Riunione", u kojoj se nalazi bioskop "Jadran", sagrađena je 1930. Stare prizemne i jednospratne zgrade sa trgovačkim radnjama porušene su prilikom nemačkog bombardovanja 6. aprila 1941. Na njihovom mestu je podignuta i najveća zgrada na ovom trgu, Dom štampe, u kojoj se nalaze "Gradska kafana" i Međunarodni pres-centar.

Trg Nikole Pašića

Trg Nikole Pašića nalazi se između Terazija, Bulevara kralja Aleksandra i Dečanske ulice, i najmlađi je beogradski trg. Izgrađen je 1953. godine kada je na njemu postavljen vodoskok.

Urbano i arhitektonsko formiranje trga otpočelo je posle Drugog svetskog rata, kada su porušene stare zgrade, premeštena tramvajska okretnica, izgrađen vodoskok, uklonjene ograde ispred bivše dvorske bašte i Narodne skupštine, i podignut veliki broj zgrada, među njima Dom sindikata i zgrada Gradske uprave. Ovaj trg je dugo nosio ime Trg Marksa i Engelsa.

Spomenik Nikoli Pašiću


Podignut je 1998. na trgu koji nosi ime ovog velikog srpskog državnika. Rad je vajara Zorana Ivanovića.

Trg Slavija

Slavija nije samo naziv istoimenog trga več i pojam koji označava deo Beograda, prostor između ulica Kralja Milana, Beogradske, Makenzijeve, Svetosavske, Bulevara oslobođenja, Deligradske i Nemanjine. Svih 7 ulica se uliva u Trg Slavija i čini ga velikim saobraćajnim čvorištem grada. Ta kružna raskrsnica, na kojoj vozila dolaze iz svih smerova, je pravi test za novopečene vozaće.

Ovaj trg sve do osamdesetih godina 19. veka bio je baruština gde su Beograđani išli u lov na divlje patke. Kada je Škot Frensis Makenzi, poznat kao poslovan čovek, kupio veliki prostor iznad današnjeg trga i isparcelisao ga radi prodaje, počelo je i njegovo formiranje. Trg je jedno vreme nosio naziv po istaknutom vođi socijalističkog pokreta u Srbiji Dimitriju Tucoviću, čiji je spomenik postavljen u centru trga.

Na trgu se nalaze hoteli "Slavija" i "Slavija lux" i terminal Jat Airwaysa.